Osipne groznice su grupa bolesti koje se odlikuju temperaturom i pojavom ospe kao stalnim i karakterističnim znakom.
Ospa (egzantem) je promena koja se javlja na koži celog tela ili većeg dela kože. Ospa na sluzokožama naziva se anantem i javlja se obično pre egzantema, ali ranije i nestaje.Ospa može da bude:
· Difuzna - sitna tačkasta ospa, između se ne vidi zdrava koža
· Mestimična – između ospi postoji zdrava površina kože, kao da je poprskana crvenom bojom.
Elementi ospe su:
· Macula – mala, okruglasta, crvena mrlja u nivou kože, koja se gubi na pritisak.
· Papula - mala, okruglasta crvena mrlja iznad nivoa kože.
· Vezikula - mehurić ispunjen bistro tečnošću.
· Pustule – mehurić sa gnojavim sadržajem.
· Krusta – sasušena tkivna tečnost, ponekad i sasušeni epidermalni otpad
Najpoznatije osipne groznice su :
· Variola (velike boginje)
· Varicella (ovčije , vodene boginje)
· Morbili (male boginje)
· Scarlatina (šarlah)
· Rubella (crvenka)
Varicella
Je akutna infektivna bolest iz grupe osipnih groznica, virusnog je porekla, sporadičnog ili epidemičnog karaktera i manifestuje se pojavom karakteristične ospe.Uzročnik je virus varičele koji može izazvati i oboljenje herpes zoster. Virus se nalazi na sluzokoži gornjih disajnih puteva i vezikulama, a manje na krustama obolelih i veoma je otporan u spoljnoj sredini.
Inkubacija u proseku trje oko dve nedelje.
Izvor infekcije je isključivo bolesnik do otpadanja krusta, bolesnici su najzarazniji u prvim danima oboljenja.
Putevi širenja su Fligeove kapljice i direktan kontakt, ulazno mesto su sluzokoža gornjih puteva i konjuktive.
Epidemiološke karakteristike – uglavnom oboljenje dece predškolskog uzrasta, sa tendencijom češće pojave zimi i u rano proleće.
Tok bolesti:
· Kataralni – povišena temperatura, malaksalost, glavobolja.
· Osipni – odlikuje se pojavom ospe koja je mestimična, izbija u naletima i bez reda, svaki nalet praćen je skokom temperature. Lokalizuje se u svim delovima kože, uključujući lice, dlanove i tabane. Ospa ima centripetalnu distribuciju, ima je više po trupu nego po glavi i eksremitetime ospa vrlo brzo iz makule prelazi u papule i vezikule koje ostaju dan, dva bistar sadržaj se muti i ispupčava. One se tada suše i prelaze u kruste, po otpadanju krusta ne ostaju ožiljci. Osipni stadijum traje 6-7 dana. Zaštitne mere protiv varičele još su nedovoljne i slabo efikasne, izolovati bolesnika,a imunitet posle preležane bolesti je solidan.
Obavezno odvesti dete nadležnom pedijatru na pregled.
Morbilli

Su iz grupe osipnih groznica endemično – epidemičnog karaktera.
Uzročnik oboljenja je virus morbila, koji je vrlo neotporan u spoljnoj sredini, dovoljno je izaći iz sobe morbiloznih bolesnika i na vazduhu i suncu virusi brzo uginu.
Inkubacija morbila traje 9-11 dana.
Izvor infekcije je isključivo obolela osoba. Kliconoštvo ne postoji. Bolesnici su zarazni pet dana pre ospe i pet dana posle ospe.
Putevi širenja - zbog slabe otpornosti virusa Fligeove kapljice ili direktni kontakt.
Ulazno mesto - sluzokoža gornjih respiratornih puteva, kao i sluzokoža konjuktiva.
Imunitet posle preležane bolesti je trajan.
Pre uvođenja obavezne imunizacije morbili su bili jedno od najbrojnijih infektivnih oboljenja.
Tok bolesti:
· Kataralni – povišena temperatura, kataralne promene na sluzokoži i enantem, suvim kašljem, promuklim, hrapavim glasom i malaksalošću, oči crvene – uplakane i uznemirenost.Na sluzokoži obraza mogu da se pojave u visini kutnjaka sitne beličaste mrlje tzv. Koplikove mrlje po čemu se morbili i prepoznaju.
· Osipni stadijum – najpre izbija iza ušiju, zahvata lice, ponekad i kosmati deo glave, a zatim po vratu, prsima, rukama, dlanovima, a na krju zahvata noge i tabane. Izbijanje ospe je oko 48 sati. Kada se pojavi po celom telu ospa se povlači istim redom kako se i pojavila i svi simptomi se postepeno gube.
Rubella

Rubeola, crvenka je blaga virusna sepsa iz grupe osipnih groznica. Klinički se odlikuje morbiloformnom ili skarlatinoformnom ospom i uvećanjem svih limfnih žlezda, naročito subokcipitalnih i retroaurikularnih.
Uzročnik rubeole je virus rubeole, koji se nalazi kod obolelih u krvi i nosno – ždrelnoj sluzi, slabo je otporan u spoljnoj sredini.
Inkubacija traje obično 2 – 3 nedelje.
Epidemioške karakteristike – pokazuje sezonski karakter zima – rano proleće.
Tok bolesti:
· Kataralni stadijum – povišena temperatura, kijavica i blagi kašalj.
· Osipni stadijum – lokalizovana je na svim delovima kože i nastaje brže nego kod morbila, isčezava brzo,za 24 – 48 sati, ne ostavljajući hiperpigmentaciju i nestaje temperatura, javlja se uvećanje limfnih žlezda i do tri nedelje.
Imunitet posle preležane bolesti ja trajan.
Scarlatina
Šarlah je akutna infektivna bolest iz grupe osipnih groznica, prouzrokovana piogenim streptokokom iz grupe A.
Inkubacija je kratka 2-5 dana.
Izvor infekcije su bolesnici od neke bolesti iz grupe streptokoka i zdrave kliconoše kojima je bris grla pozitivan.
Putevi prenošenja su kapljični, aerogeni, prašina kao i direktni i inderektni kontakt.
Ulazno mesto su uglavnom sluzokoža ždrela i tonzila, reće povrede kože i sluzokože.
Tok bolesti:
· Invazioni nastaje naglo, karakterističnim trijasom - bol u grlu, temperatura i povraćanje, sa gnojem prekrivene tonzile.
· Osipni stadijum – šarlahna ospa, izbija brzo ima je svuda osim na licu, kosmatom delu glave, dlanovima i tabanima. Koža je suva, prekrivena ospom, svrbi, obrazi zažareni, a oko usana se vidi bledilo – Filatovljev znak.
· Grlo je crveno, jezik obložen po sredini, a vrh i ivice su slobodni. Posle nekoliko dana nestaju naslage sa jezika i on postaje malinast, što je karakteristično za šarlah. Ospa je izražena na pregibnim stranama, u lakatnom pregibu. Po pastiji, koji je prvi opisao nazivaju se Pastijin znak. Podvilične limfne žlezde su uvećane, a srčana radnja ubrzana.
· Prazan period – traje 7 dana
· Stadijum perutanja – koža se peruta, prvo lice, vrat i trup, a zatim dlanovi i tabani, na kojima je perutanje obilno, jer je koža tvrda i debela na tim delovima tela.
Imunitet posle preležane bolesti je solidan, ali samo tzv. Antitoksični imunitet, dok je antibakterijski kratak.