Kada se ultrazvučnim pregledom pronađe čvor, tada se obavlja citološka punkcija vidljivog čvora pod kontrolom ultrazvuka. Na taj način može se izvući određena količina ćelija uz pomoć igle sa špricom (aspiracijska citologija). Ovaj način je najjednostavniji i najmanje neugodan za pacijenta. Uz malo pažnje pri samom zahvatu lekara i dobroj pripremi i opuštanju pacijenta zahvat je za neke pacijente ugodniji od vađenja krvi.
Ovaj zahvat tj. citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka radi se u ordinaciji. Sam zahvat citološke punkcije obavlja se u ordinaciji, a zatim se uzorak punktata šalje citologu, specijalisti koji dalje pripremom i citološkim pregledom preparata obavlja mikroskopski pregled citološkog punktata i nalaz je gotov za 2 dana. Tako se brzo može saznati rezultat punkcije, što je neophodno za odluku o daljim postupcima obrade ili lečenja.
Osim aspiracijske citologije može se raditi i aspiracijska biopsija koja se radi debljom iglom od one koju koristimo za aspiracijsku citologiju zato jer se biopsijama uzima uzorak tkiva, a ne samo ćelija.
Ukoliko se pronađu ćelije raka, izvode se dalje pretrage jer lečenje zavisi od osobina utvrđenog raka dojki. Postoji jedna pretraga kojom se utvrđuje postojanje receptora za estrogen i progesteron. Rak dojki koji ima receptore za estrogen raste sporije od raka koji ih nema, a medikamentno lečenje, koje sprečava delovanje hormona, može biti korisno. Ovaj oblik pozitivnih hormonalnih receptora češći je u žena iza menopauze nego kod mlađih žena.
Kod određivanja stepena proširenosti raka dojki lekar pomno pregleda ženu da li se rak proširio u limfne žlezde, kožu, jetru ili na neko drugo mesto u telu. Ukoliko su limfne žlezde u pazuhu ili iznad ključne kosti srasle zajedno ili su povezane s kožom, najverovatnije se rak ne može uspešno operativno ukloniti. Svakako se mora učiniti rendgenska slika grudnog koša koja se inače uvek radi i preoperativno kod bilo kojeg hirurškog zahvata, u potrazi za eventualnim metastatskim širenjem raka dojke u pluća.
Krvnim analizama procenjuje se stepen oštećenja jetre i da li se rak proširio tako da je iz krvne slike vidljivo kako je došlo do promena u krvnoj slici (ubrzana sedimentacija, anemija, povišenje alkalne fosfataze kod širenja tumorskih ćelija u kostima). Moguća proširenost tumorskih ćelija raka dojke u kostima proverava se pregledom koštanog skeleta bolesnice pretragom koja se zove scintigrafija kosti.
Svi nalazi obavljenih pretraga na početku otkrivanja raka dojke i pre operativnog zahvata čuvaju se u dokumentaciji kako bi se kod kasnijih pregleda tokom sledećih godina praćenja bolesnice uporedili nalazi. Od pretraga krvi kod otkrivanja raka dojke, a pre operativnog zahvata svakako je potrebno uraditi tumorski marker za dojku Ca 15-3.
Ukoliko je on u granicama normale to je dobar prognostički pokazatelj u smislu izlečenja bolesnice, odnosno može značiti kako bolest nije uznapredovala putem krvi. Kod svake sledeće kontrole bolesnice koje se nakon operacije i svih postupaka lečenja odvijaju u prvih 5 godina svakih 6 meseci uvek se iznova određuje i vrednost ovog tumorskog markera.
Ovde valja napomenuti kako određivanje Ca 15-3 kao metoda ranog ili uopšte otkrivanja raka dojke nije primerena bez pregleda dojke ultrazvukom ili mamografijom. To je pitanje koje pacijentkinje često postavljaju nama lekarima. Ovaj tumorski marker nije indikator koji će odmah pokazati da li neko ima ili nema rak dojke u ranoj dijagnozi bolesti. Naime bolesnice s rakom dojke mogu imati uredan nalaz Ca 15-3 pre operacije i on je koristan u dopunskom praćenu operisanih bolesnica s rakom dojke a nikako za preventivne preglede i za rano otkrivanje raka dojke.
Uređuje: Dr. Predrag Jakšić