ECO-KOSOVO-RECIKLAŽA
ČAGLAVICA, 4. septembra 2010. (Beta-Ecotopia) - Stručnjak
Prištinskog univerziteta za zaštitu životne sredine Jelena Djokić
ocenila je danas da je na Kosovu potrebno razviti svest o reciklaži
jer "resursi nisu nepresušni".
Jelena Djokić, koja radi na Odseku za zaštitu životne sredine
Tehničkog fakulteta Prištinskog univerziteta, ocenila je da se
stanje u Kosovskoj Mitrovici tim povodom promenilo nabolje poslednjih
godina.
"Pre pet, šest godina sav otpad koji je mogao da se reciklira bio je
na ulicama grada. Sada je situacija malo bolja. Ima puno organizacija
koje se bave time i koje su ustanovile mesta gde se ovaj otpad
sakuplja, duž ulica, u blizini škola, tamo gde ima najviše otpada
koji se može reciklirati", rekla je Djokić, a prenosi KiM Radio.
"Ako izuzmemo fabriku za reciklažu akumulatora pri Trepči, nama
najbliža fabrika za reciklažu, i to metala, nalazi se u Raški.
Ipak, postoje ljudi koji i u našem gradu sakupljaju otpad i voze ga
na reciklažu. Ono što valja znati jeste da svako od nas u svom
domaćinstvu, može da uloži mali napor i pomogne očuvanju životne
sredine i to tako što će neke proizvode zameniti onim od
recikliranih materijala", rekla je ona.
igi/vbr
ECO-RUDNIK-VODA
RUDNIK, 4. septembra 2010. (Beta-Ecotopia) - Voda iz vodosistema u
varošici Rudnik od prošle noći je higijenski neispravna i
zabranjena je za piće i pripremanje hrane, saopštio je danas Zavod
za javno zdravlje u Čačku.
Taj Zavod je utvrdio da je u vodovodnoj mreži veća koncentracija
arsena.
Snabdevanje stanovništva cisternama je organizovalo Javno komunalno
preduzeće iz Gornjeg Milanovca.
mlm/igi/sas
ECO-VALJEVO-ČETINARI
VALJEVO, 4. septembra 2010. (Beta-Ecotopia) - U Valjevu je na nekoliko
lokacija došlo do masovnog sušenje četinara a da se uzroci te
pojave za sada ne znaju.
Kako je novinarima rekao šumarski inženjer Miodrag Lalović, koji je
u Gradskoj direkciji za izgradnju i uredjenje Valjeva zadužen za
parkove, zbog toga je Odseku za zaštitu bilja Šumarskog fakulteta u
Beogradu upućena molba da posete grad i pomognu u spasavanju obolelih
četinara.
"Upućen je dopis Šumarskom fakultetu, Odseku za zaštitu bilja, sa
molbom da njihovi stručnjaci dodju u Valjevo i posete lokacije na
kojima je drveće obolelo. Tek posle uzimanja uzoraka i stručne
analize uzetog materijala, znaćemo pouzdano o čemu se radi", rekao
je Lalović.
Uočeno je da se suši stotinak borova i smreka, u parku Pećina, koji
je "pluća grada", krugu Gradske bolnice, dvorištu Poljoprivredne
škole, kao i na još nekoliko lokacija u gradu.
Ti četinari su u relativnom kratkom vremenu požuteli i počeli da se
suše, a ta nesvakidašnja pojava je kod gradjana je izazvala
nagadjanja i komentare.
Činjenica je da su u pitanju starije sadnice četinara, kao i to da
su pojedine lokacije poput bolničkog kruga u proleće 1999. bile
bombardovane tokom NATO a gresije na SRJ.
U gradskom jezgru Valjeva, kao i u neposrednoj i široj okolini,
nalazi se nekoliko parkova, koji se godinama brižljivo neguju.
bzv/sne/sas
ECO-BOR-ODSSTETA
BOR, 3. septembra 2010. (Beta-Ecotopia) - Rudarsko-topioničarski
basen (RTB) Bor isplatio je odštetu domaćinstvima čija su imanja
pretrpela štetu tokom nedavnog zagadjenja sumpor-dioksidom iz tog
preduzeća, izjavio je danas predsednik opštinske komisije za procenu
štete u poljoprivredi Branislav Jovanović.
Predsednik komisije je za agenciju Beta rekao da je štetu na
voćnjacima i baštama prijavilo više od 200 domaćinstava.
Prema podacima koje je objavio RTB Bor, meštanima sela Krivelj i
naselja Brezonik je isplaćena odšteta, u zavisnosti od stepena
oštećenja, od 1.000 do 150.000 dinara.
Zbog kvara na dve merne stanice koje kontrolišu stepen
aerozagadjenja, a na osnovu koga se koriguje proizvodnja bakra u RTB-u
Bor, krajem jula sumpor-dioksid iz borske topionice je oštetio
voćnjake i bašte u selu Krivelj i naselju Brezonik.
RTB Bor je pre pet godina zbog sličnog ekološkog incidenta isplatio
odštetu od oko dva miliona dinara.
sat/igi/sas
ECO-BEOGRAD-ŽIVOTNA SREDINA
BEOGRAD, 3. septembra 2010. (Beta-Ecotopia) - Sekretarijat za zaštitu
životne sredine uskoro će početi izradu lokalnog plana upravljanja
otpadom u Beogradu.
"Lokalni plan upravljanja otpadom treba da definiše očekivane vrste,
količine i poreklo ukupnog otpada na području Beograda, kao i vrste
i količine koji će biti iskorišćene ili odložene, da odredi
ciljeve ponovne upotrebe i reciklaže, postupke upravljanja otpadom iz
domaćinstava i privrednih subjekata", rečeno je Beti u
Sekretarijatu.
Posebna pažnja će biti posvećena i skupljanju opasnog otpada iz
domaćinsatva kao što su baterije, akumulatori, elektronski i
elektični uredjaji.
Plan će biti prilika da se nadju načini da se zaustavi
nekontrolisano odbacivanje i odlaganje reciklabilnog otpada, da se
zaustavi gomilanje gradjevinskog otpada na svim prilaznim i izlaznim
saobraćajnicam Beogradu.
Na osonvu plana biće definisana mesta za sakupljanje i skladištenje
različitih vrsta otpada, a utvrdiće se i pravila koja će omogućiti
privatnom sektoru koji sakuplja i reciklira sekundarne sirovine da
uskladi svoju delatnost sa odredbama zakona, rečeno je u
sekretarijatu.
Ceo proces zavisi i od procesa legalizacije postojećih slakdišta i
drugih objekata za sakupljanje i tretman sekundarnih sirovina.
Istovremeno, započeti su i postupci izdavanja dozvola za upravljanje
otpadom u skladu sa zakonom.
Lokalni planovi za upravljanje otpadom izradjuju se u celoj Srbiji.
Manje opštine će se u tom cilju ujedinjavati u regione koji će
obuhvatati najmanje 200 000 stanovnika i donosiće regionalne planove
za upravljanje otpadom.
alo/sas